Istraživanjem svojih korijena istražujemo i vlastiti zavičaj – rod Škarica iz Rame

Pripremio: mr.sc. Matej Škarica, na osnovu istraživanja ing. Borisa Alabande i dr. sc. Rajka Glibe.

Juraj Škarica (latinizirano Skaricza) izbjegao je iz Rame pred Turcima krajem XV. ili početkom XVI. stoljeća, mjesta Ljubunci, iz takozvanih Donjih krajeva Bosne. Bio je pripadnik nižeg plemstva. Nisu poznati muški potomci. Uz sam grafički prikaz grba najzanimljivije je kako se u prezimenu Škarica nalazi i dodatak Ljubunčić koji točno određuje – navodi na selo (lokalitet) Ljubunce u Rami.

Grb potječe iz prve polovice XVI. stoljeća, sjeverna Hrvatska, točnije postoji drvena kurija (dvor) kod Krapinskih toplica, u mjestu Škarićevo. Prvi vlasnik iste bio je upravo Juraj Ljubunčić Škarica.

Svi plemići velikog vojvode Hrvoja Vukčića Hrvatinića (1350.-1416.) imali su na svojim grbovima prikaz poluispružene ruke koja drži sablju odnosno mač. Općenito i u jezgri, ovaj stari srednjovjekovni grb u varijanti bez polumjeseca danas je općepriznati simbol narodne, povijesne i kulturne regije Rama.

Grb Juraja Škarice Ljubunčića iz Rame, BiH. Juraj, lat. Gregorius, mletački (Giorgio), Skaricza – Ljubunčić (Liubuncich).

Na vrhu ovog grba „Skaricza“ nalazi se dub (panj) s četiri pčele koje mogućno simboliziraju četiri evanđelja. Prikazani grb prisvaja više obitelji Škarica iz Dalmacije i isti u većini slučajeva ne mora biti povezan s ijednom današnjom obitelji.

Daljnjim istraživanjem i s pomoću profesora Rajka Glibe iz Zadra navodi se kako je rod Škarica bio ponosan rod te je za vojne zasluge dobio grb vojničkog plemstva. Čast i ponos nisu im dopustili masovniju islamizaciju. Oni su se radije odlučili na seobu, a čiji današnji rezultat stoji kako je izneseno. Toponim Škarićevo u okolici Krapinskih toplica dobio je ime upravo po prezimenu roda Škarica.

Istovremeno, profesor Glibo tako navodi kako je pronašao i jednu lozu koja je prešla na islam i to 1790. godine, kako ne bi pomrli od gladi – dakle, može se zaključiti, poprilično kasno. Potomak te loze Škarica je musliman-Bošnjak i njegov prijatelj Dervo Ljubunčić koji živi u Uskoplju, a oženjen je kćerkom rahmetli poštara Rasima Zajmovića.

Gledajući širu sliku, Rama je danas neistražen i neiskorišten kraj u kulturološkom, povijesnom, arheološkom i svakom drugom pogledu. Uz sve napomenuto, dodatna zanimljivost je kako u Ljubuncima postoji danas gotovo potpuno neistraženo arheološko nalazište, a koje je novijeg datuma pronalaska (otkriveno tijekom ratnog sukoba Hrvata i Muslimana) te s elementima mogućno iz više povijesnih razdoblja.

Koliko tajni iz bliže i daljnje prošlosti krije naša zemlja – možemo se samo pitati sve dok ne prionemo ozbiljnijem poslu?!.