Ramska kulturna baština prepuštena nebrizi i propadanju

Autor: Matej Škarica / Večernji list

U svrhu pisanja jedne vrste putopisa našao sam se u Ljubuncima, selu smještenom nedaleko od Prozora. Tragam za kulturno-povijesnim vrijednostima Ramskog kraja kojih ima ali su nedovoljno istražene, uništene ljudskim nemarom ili u ratnim sukobima. Dočekali su me srdačni i gostoprimljivi mještani, točnije obitelj Kolakušić koja me nakon kratkog osvježenja na topao ljetni dan upućuje prvo prema obližnjem brdu Gradac gdje se mogu naći zidine i ostaci stare građevine. Nalazište je otkriveno sasvim slučajno u prošlom ratu kada su kopajući rovove vojnici naišli na podzemnu prostoriju. Do danas ovom nalazištu nije posvećena pažnja koju zaslužuje, a poražavajuća je činjenica da je isto nedavno bilo na udaru nesavjesnih pojedinaca i tragača za blagom.

Na brdu Gradac, točnije na zaravni ispod drvene kapelice novijeg datuma gradnje nalaze se ostaci vrlo stare građevine zatrpane zemljom i kamenjem, djelomično obraslom u korov. Ispod zemlje nalaze se kameni lukovi, isklesani znalački i pomalo grubo ali elementarno stilski. To su dva mala svoda visine do dva metra (u vidljivom dijelu) pod kojima se nadziru ostaci žbuke blijedo crvenkaste boje. Iznad lukova su kamene horizontalne linije nalik na nosače greda. Ponovno iznad njih su tanje kamene ploče prekrivene zemljom.

Nakon kraćeg razgledavanja može se zaključiti kako se radi o višeslojnoj građevini koju tek treba dodatno istražiti. Moguće da se radi o određenom srednjovjekovnom utvrđenju s pratećim bogato ukrašenim objektima, plemenitaškom dvoru, antičkoj vili, ili nekom sakralnom objektu. Vide se pravilno klesani, u nosivi luk složeni komadi kamena, stupovi i zidovi. Dosta kamena odbačeno je u stranu u jednu manju gomilu, a dijelovi zida su srušeni kako je - po navodima mještana - nalazište nedavno bilo izloženo devastaciji. Na ovom mjestu su do sad pronađeni novčići iz antičkog doba - razdoblje prije Krista, ostaci keramike, pa čak i crijep koji podsjeća na rimski. Valja napomenuti kako je još fra Jeronim Vladić u svome djelu Uspomene o Rami i Ramskom franjevačkom samostanu naveo da bi u blizini sela Kute trebali postojati ostaci – kakovog vlastelinskog dvora s tvrđavom... Vladić je izgleda nenamjerno pogrešno naveo na Kute umjesto na Ljubunce - iako su to susjedna sela - no njegova tvrdnja nedvojbeno ima veze s ovim novopronađenim lokalitetom za koji on tada nije znao.

Općenito, odmah se može zaključiti kako je ovo izuzetno i posebno nalazište za Ramu, a koje mora biti pažljivo istraženo i zaštićeno. Žalosno je i neodgovorno što nitko iz Općine Prozor-Rama do danas nije učinio ništa kako bi se Gradac zaštitio od daljnjeg propadanja i raskopavanja. Nedvojbeno je da se radi o vrijednom i bogatom nalazištu koje može samo donijeti korist Rami i njenim ljudima.

Nakon Gradca i spuštanja s brda na kojem je navedeno nalazište posjećujem veliku nekropolu stećaka u Ljubuncima pored koje je smještena i lijepa novoobnovljena zavjetna kapelica. Odmah ispred kapelice nalazi se grob neimenovanom biskupu kojeg su po narodnoj predaji ubili neki turski svatovi. Samo skupište stećaka je makadamskim putem podijeljeno na dva dijela. Sačinjeno je od kamenih blokova od kojih je dosta oštećeno ili pomaknuto s mjesta. Veličina pojedinih kamenih blokova isprva iznenađuje, no pomalo razočarava otkriće da na njima nema vidljivih ukrasa. Stećci su rađeni grubo što svjedoči o siromaštvu tadašnjeg puka ili običajnosti življenja koja se svjesno odriče raskoši. Tek dva se ističu oblikom od kojih je jedan u obliku kućice, a drugi na stranama ima isklesan okvir podijeljen na dva jednaka polja.

Sve ovo dokazuje koliko je Ramska kulturna baština ugrožena i vapi za zaštitom. Time bi se dodatno oplemenio i obogatio život u Rami koji se ponekad doima da stoji u vremenu i čeka bolje dane. S druge strane, zanimljivo je kako se isprepliće ratno i povijesno naslijeđe, a to je u BiH vrlo česta pojava.